Stare Blagajske Slike

Novosti

04/2011

Naša posla

Vlada Republike Francuske i Grad Pariz iznajmili su na trideset godina Eiffelov toranj avio kompaniji Emirates. Avio prevoznik i turoperator iz Ujedinjenih Arapskih Emirata platit će čak milijardu eura, te u narednom periodu uložiti još toliko u renoviranje samog tornja, gradnju pratećih objekata po Champ de Mars (Marsovim poljima), kao i nautičke marine na rijeci Seine pokraj koje se i nalazi sami toranj.

Opširnije ...

10/2010

Početi s Koridorom u Hercegovini na dionicama koje nisu sporne

Izgradnja trase Koridora Vc kroz HNK najveće je i najznačajnije investicionio ulaganje u ovom Kantonu. Zbog toga nema opravdanja što još uvijek nema naznaka o početku radova bilo koje dionice ovog autoputa.

Opširnije ...

Grad Blagaj > Dobrodošli na oficijelnu Internet Prezentaciju

Dobrodošli

Blagaj je stari hercegovački gradić koji je prije dolaska Osmanlija bio glavni grad Hercegovine. Stari grad udaljen 30 minuta pješačenja od blagajske čaršije bio je stolni grad hercega.
Gradić u kojem se isprepliću historija i prirodni ambijent lijepo je mjesto za cjelodnevni izlet, ali i nekoliko dana odmora.

 

Blagaj je poznat po Tekiji na vrelu Bune, ali i po pastrmki, domaćem soku od šipka i pekmezu od smokava.
11 zaštićenih nacionalnih spomenika kulture:

Blagajsko kulturno-historijsko naslijeđe

1. Tekija na vrelu Bune
Izvor Bune Tekija
Tekija na Izvoru Bune

Tekija je izgrađena u 16.vijeku. Unutrašnjost same tekije je urađena u klasičnom baroknom turskom stilu po tome je jedini takav objekat u BiH.

Otvorena je za posjetioce tokom cijele godine, a u prelijepom vrtu koji gleda na izvor Bune možete popiti osvježavajuće piće, tursku kafu ili čaj.

2. Sultan Sulejmanova džamija

U pripremi...

3. Stari grad Blagaj (Stjepan-grad), historijsko područje

Historijski podaci govore da su od 3.-2. stoljeća p.n.e. Iliri (Ilirsko pleme Daorsi) na brdu sagradili utvrđeno naselje. Kasnije, od 1.- 2. stoljeća Rimljani su izgradili rimski castrum.

U srednjem vijeku Blagaj je bio sjedište humskog kneza Miroslava. Godine 1404. Blagaj je postao jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Spominje se u mirovnom ugovoru između Sandalja Hranića i Mlečana 1.11.1423. godine sklopljenom u "našem gradu Blagaju", što je prvi pisani dokument u kojem se spominje pod tim imenom, iako se već sredinom 10. stoljeća spominje pod imenom Bona u djelu „De administrando imperio“ („O upravljanju imperijom“) od Konstantina Porfirogeneta. U 15. stoljeću također se spominje u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

Utvrđeni Stari grad Blagaj, poznat u narodu kao Stjepan-grad, u svojoj osnovi je nepravilnoga poligonalnog oblika, a u njemu se nalaze riznica, kraljevska palača, tamnica, dvije čatrnje, kule i stambeni objekti. Za vrijeme turske vladavine sagrađena je i mala džamija, koja je ujedno i najstarija džamija u Blagaju i jedna od najstarijih u Hercegovini.

Evlija Čelebija, čuveni putopisac, koji je kroz Blagaj proputovao 1663. godine, kaže da je to tvrd grad koji leži na vrletnoj litici, koja se diže do plavih oblaka.

Zidine tvrđave su više puta dograđivane i modifikovane, veoma masivne, sa mnogo puškarnica.

Godine 1835. konačno je napušten i izgubio je svoj strateški značaj.



4. Stambeni kompleks porodice Velagić (Velagićevina)

U pripremi...

5. Karađoz-begov most

U pripremi...

6. Karađoz-begov hamam

U pripremi...

7. Kolakovića kuća, mjesto i ostaci historijske građevine

U pripremi...

8. Katolička crkva sv. Trojstva

U pripremi...

9. Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, arheološko područje

U pripremi...

10. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog zajedno sa pokretnim naslijeđem

U pripremi...

11. Blagaj, historijsko gradsko područje

U pripremi...